Boks je borilaÄki sport u kom se dva protivnika iste težinske kategorije bore koristeći šake na kojima se nalaze zaštitne rukavice.
Istorija boksa
Ako uzmemo u obzir borbe šakama koje su prethodile modernom boksu, možemo reći da je boks jedna od najstarijih sportskih veština. Sudeći prema motivima pronaÄ‘enim na antiknim sumerskim rezbarijama u drvetu, borbe šakama postojale su još u trećem milenijumu pre nove ere. MeÄ‘u ostacima staroegipatske kulture iz drugog milenijuma pr.n.e. takoÄ‘e se nalaze prikazi borbi šakama pred gledaocima. U oba sluÄaja radilo se o borbama golim (nezaštićenim) šakama.
PoÄetkom XX. veka, na arheološkim lokalitetima u blizini Bagdada pronaÄ‘ena je kamena ploÄa koja potiÄe iz Mesopotamije i na kojoj su prikazana dva borca koja se spremaju za takmiÄarski meÄ. Veruje se da je ova ploÄa stara oko 7 000 godina.
Ipak, najstariji podaci o borbama u kojima su se koristile rukavice datiraju iz Minojske kulture (ostrvo Kreta 1500. - 900. pr.n.e.) te sa Sardinije (statue boksera nastale negde između 2000. i 1000.god. pr.n.e.).
Boks je bio vrlo cenjen i u antiÄkoj GrÄkoj. Homerova Ilijada (napisana oko 657 pr.n.e.) prva donosi detaljan opis jednog bokserskog meÄa.
688 god. pr.n.e. boks je uvršÄ‡en na listu disciplina klasiÄnih Olimpijskih igara pod nazivom Pygme ili Pygmachia.
U antiÄkom Rimu postojale su dve vrste boksa. Obe su poreklo imale u etrušÄ‡anskom boksu i bile su popularne i praktikovane tokom cele istorije rimske imperije. Jedna vrsta bila je atletska dok je druga bila gladijatorska. UÄesnici ovakvih borbi bili su uglavnom robovi i kriminalci koji su pobedom u borbama pokušavali sebi obezbediti slobodu ali neretko su u borbama uÄestvovali i slobodni ljudi, žene pa Äak i aristokrate. S vremenom je boks postao do te mere popularan sport da su u borbama poÄeli uÄestvovati i carevi.
Pravila u boksu
U ranim danima boksa nisu postojala nikakva konkretna pravila. Generalno govoreći, bokserski meÄevi bili su priliÄno haotiÄni. UÄesnici borbi nisu bili podeljeni u težinske kategorije, nije postojalo taÄno odreÄ‘eno vreme trajanja rundi a nisu postojali ni sudije. Tek će se sredinom XVIII. veka postepeno poÄeti uvoditi pravila koja su za cilj prvenstveno imala spreÄavanje smrtnih ishoda u ringu. Nakon toga, lista pravila nekoliko puta je doživela izmene.
Generalna pravila po kojima se i dan danas rukovodi boks nastala su 1876. godine i zovu se "The Marquess of Queensberry" pravila.
Bokserski meÄ se u pravilu sastoji od 12 (nekada je bilo 15) trominutnih rundi. Nakon svake runde postoji pauza od otprilike 1 minute. Za to vreme uÄesnici meÄa uglavnom se nalaze u suprotnim uglovima bokserskog ringa i imaju pravo na lekarsku pomoć i konsultacije s trenerom.
Svaku borbu prati sudija koji se sve vreme meÄa nalazi unutar ringa za borbu i procenjuje ispravnost udaraca, sposobnost igraÄa da nastavi borbu, sigurnost tokom borbe, ukazuje na neprimerene udarce itd. Sudija je takoÄ‘e jedini koji, u sluÄaju da jedan od takmiÄara ostane oboren na tlu, broji sekunde i, ukoliko se unutar oÄekivanog vremena takmiÄar ne vrati u borbu, proglašava kraj meÄa.
U bokserskom meÄu pobedu je moguće odneti na tri naÄina:
-nokautom ("knock-out", KO); kada jedan od igraÄa usled udarca padne na tlo i ne može se vratiti u igru.
U trenutku nokdauna ili obaranja ("knock-down") , protivniÄki igraÄ mora odmah prestati s nanošenjem udaraca.Tada sudija broji sekunde koje je oboreni bokser proveo na tlu i, ukoliko se u roku od 10 sekundi ne podigne s tla, prekida borbu i pobednikom proglašava protivniÄkog igraÄa.
-tehniÄkim nokautom ("technical knockout", TKO); kada prema odluci lekara, takmiÄarevog tima ili sudije, igra mora biti prekinuta jer je takmiÄar zadobio suviše povreda i nije u stanju nastaviti meÄ. Pobedu tada odnosi protivniÄki igraÄ.
(U nekim sistemima suÄ‘enja u boksu postoji tzv. "pravilo tri nokdauna" prema kom se, u sluÄaju tri uzastopna nokdauna unutar iste runde proglašava tehniÄki nokaut.)
-na poene; kada oba igraÄa završe sve runde. Sudije u tom sluÄaju sabiranjem poena sakupljenih tokom igre odreÄ‘uju pobednika meÄa.
Uopšteno, nedopušteni zahvati tokom bokserskog meÄa su udaranje "ispod pasa", držanje, povlaÄenje, guranje, ujedanje, pljuvanje i rvanje. TakmiÄarske šorc podignut je visoko kako bi se oznaÄilo podruÄje ispod kog su udarci zabranjeni i izbeglo povreÄ‘ivanje genitalnih organa. TakmiÄarima je takoÄ‘e zabranjeno udarati protivnika bilo kojim delom ruke sem šake na kojoj se nalazi rukavica. Udarci u podruÄje bubrega, stražnje strane glave i leÄ‘a nisu dopušteni.
Tokom nanošenja udarca takmiÄar ne sme držati protivnika niti povlaÄiti njegov sportski šorc.
KlinÄ je defenzivni pokret u kom jedan od takmiÄara omata ruke oko tela protivnika kako bi stvorio pauzu u borbi. Kada sudija prekine klinÄ, svaki od boksera mora uzmaknuti jedan puni korak unazad pre nego što ponovo krene u borbu.U nekim sluÄajevima, sudija može odrediti da se borba nastavi iz klinÄa.
Kršenje pravila sudija može oznaÄiti kao "faul". Faulovi se kažnjavaju : opomenama, smanjivanjem broja poena, diskvalifikacijom uÄesnika meÄa ili proglašavanjem automatske pobede protivniÄkog igraÄa već prema težini faula i u zaisnosti od toga je li faul bio nameran ili nenameran.
U sluÄajevima kada jedan od takmiÄara oseti vrtoglavicu ili iz bilo kog drugog razloga ne može odmah nastaviti meÄ, sudija mu može odobriti 5 min pauze. Ukoliko takmiÄar ni nakon ove pauze nije sposoban nastaviti meÄ, proglašava se tehniÄki nokaut.
Cilj borbe je zadati što više udaraca protivniku a pritome ih primiti što manje. Zbog toga ova veština ima vrlo razvijen sistem osnovnih pokreta koje svaki uÄenik boksa mora savladati pre izlaska u ring.
NajÄešÄ‡u udarci u boksu su; direkt, poludirekt, kroše i aperkat.
Sem napadaÄih pokreta u boksu postoji i Äitav niz defenzivnih tehnika kao što su gard, uzmicanje, klinÄ itd.
Profesionalni i amaterski sport
Danas se kao olimpijska disciplina prihvata amaterska, nekomercijalna verzija ovog sporta.
Boksom se mogu baviti i muškarci i žene a vrsta boksa (amaterski ili profesionalni) odreÄ‘uje niz specifiÄnosti koje variraju od dužine trajanja meÄa, preko naÄina ocenjivanja pa do neophodne i dopuštene sportske opreme.
Profesionalne bokserske organizacije danas su: W.B.A., W.B.C., I.B.F., W.B.O., W.P.B.F. i I.B.O.
Bokserska oprema i dimenzije ringa
Oprema u amaterskom/olimpijskom i profesionalnom boksu se razlikuje. Obavezni sastavni deo bokserske opreme uvek su gaćice (kod žena i majice), bandaže za zglobove, štitnici za genitalije kod muškaraca i za grudi kod žena, gumeni štitnici za zube, rukavice i bokserske patike s jako mekim Ä‘onom. Težinu i karakteristike rukavica propisuje bokserska federacija.
Rukavice u amaterskom boksu oznaÄene su belom trakom s prednje strane i vrednuju se samo udarci zadati tim delom rukavice.
U amaterskom boksu obavezno je i korišÄ‡enje zaštitne, meke kacige i majice tj. dresa za muškarce.